Tribina na temu gospodarskog kriminaliteta

Gospodarska kaznena djela počinjena u tranzicijskom periodu

Dana 25.studenog 2015.godine u prostorijama Pravnog fakulteta u Zagrebu održana je tribina na temu „Gospodarska kaznena djela počinjena u tranzicijskom periodu“. U ime Udruge Pravnik tribinu su organizirali Karlo Kožina i Petar Zubić, a gošća iste bila je doc.dr.sc.Sunčana Roksandić Vidlička, viša asistentica na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Tribina je planirana nastavno na temu gospodarskog kriminaliteta sedmog Kongresa studenata prava održanog u razdoblju od 19. do 21. listopada 2015.godine u organizaciji Udruge Pravnik na Pravnom fakultetu u Zagrebu. S obzirom da se radi o aktualnoj temi s brojnim primjerima u sudskoj praksi, kako na hrvatskom, tako i na međunarodnom tlu, studenti su se odazvali u velikom broju.

Doc.dr.sc.Roksandić Vidlička otvorila je raspravu sažimajući problematiku odabrane teme u tri temeljna pitanja: možemo li, usprkos pozivanju samog hrvatskog kaznenog prava na njemačke te druge ine izvore, govoriti o hrvatskom rješenju za gospodarska kaznena djela počinjena u tranzicijskom periodu kao o izvornom proizvodu, znači li to razvoj samog međunarodnog kaznenog prava i koliko rješenja ovog problema doprinose tom razvoju te kako na taj problem trenutno reagira međunarodna zajednica, odnosno koji su njezini mogući potezi u budućnosti.

Gošća je sažela problem rješavanja slučajeva gospodarskog kriminaliteta iz razdoblja hrvatske tranzicije navodeći kako je zapravo temeljno pitanje mogu li se teška gospodarska kaznena djela smatrati i međunarodnim kaznenim djelima, a ako da – koji su to slučajevi i koje izvore prilikom ocjenjivanja moramo uzeti u obzir. Naglasila je kako je posebna poteškoća transnacionalna dimenzija tih kaznenih djela zbog koje je iznimno teško počinitelja dovesti pred sud te kako su postupci iznimno komplicirani i dugotrajni. Ipak, kao temeljni poriv za progon tih kaznenih djela istaknula potrebu Europske Unije da zaštiti svoj budžet, odnosno financijska prava budući da ta zajednica država, kao ni država sama, ne može funkcionirati bez financijske platforme. Nadalje, doc.dr.sc.Roksandić Vidlička navela je kako je gospodarski kriminalitet na međunarodnoj razini zapravo pozadina najvećih međunarodnih sukoba.

Citirajući Roosevelta, docentica je objasnila kako su korumpirane i neodgovorne državne institucije uzrok ljudske nesigurnosti i neuspjeha države, ne samo zbog sporosti i neučinkovitosti državne administracije, već i zbog gubitka povjerenja građana u državu i njezin zaštitnički odnos prema njima.

Svjetski problem gospodarskog kriminaliteta generira se kroz međunarodne sukobe, ali i kroz rad multinacionalnih kompanija koje svoje podružnice imaju u manje dostupnim i nedovoljno (pravno) uređenim zemljama, zbog čega se nadzor i pitanje njihove odgovornosti puno teže ostvaruju.

Uz ISIS, Kongo, Sierra Leone te Liberija bili su primjeri gospodarskog međunarodnog kriminaliteta koji samom svojom prirodom omogućava kriminalitet kao takav, u svakom aspektu i dijelu. Liberija kao primjer, posebna je kontroverza budući da izaziva puno blažu, suptilnu reakciju zapadnog svijeta, nije mu niti zanimljiva niti šokantna, a radi se o zemlji bogatoj prirodnim resursima koja ipak ostaje ekonomski ovisna, zemlja trećega svijeta.

Konačno dolazimo i do Hrvatske, zemlje bolne i dugotrajne tranzicije te njezinih manje ili više spretnih rješenja. Sama docentica naglašava kako je sve i uvijek potrebno propitkivati te ukoliko se dođe do zaključka da hrvatska regulacija kaznenih djela počinjenih u doba pretvorbe i privatizacije nije zadovoljavajuća, treba pronaći drugo rješenje. Govorimo o 2010. godini kada su ustavnom izmjenom ta kaznena dijela postala nezastariva te se tako omogućilo njihovo kažnjavanje ovdje, daleko u suvremenoj sadašnjosti. Nastavno na to, s docenticom smo kroz aktualnu Odluku Ustavnog suda (u slucaju Sanader op.a.) komentirali regulaciju ovog pitanja na zakonskoj razini u vidu Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

Studenti su poveli raspravu o tome trebaju li kaznena djela počinjena od strane multinacionalnih kompanija u zabačenim dijelovima svijeta, s pravnom regulacijom na puno nižim granama od primjerice europske ili američke, biti procesuirana upravo u tim zemljama visoke pravne svijesti u kojima se nalaze sjedišta tih istih kompanija te trebaju li one preuzeti punu odgovornost za taj problem.

Zaključno na ovu temu, doc.dr.sc. Sunčana Roksandić Vidlička odlučila nas je motivirati mišlju da ne budemo pasivni pravnici i promatrači, već da usmjerimo sebe, svoju profesiju, a i samo društvo na rješavanje problema, pronalaženje novih načina i metoda te novih inspiracija i stručnjaka među nama samima.