Predstečajna nagodba

Tribina o predstečajnoj nagodbi održana je 12. ožujka 2014. godine s početkom u 18 h u prostorijama Pravnog fakulteta u Zagrebu. U ime Udruge Pravnik tribinu su organizirale članice Ana Mikulec i Lorena Mičik.

 

Gosti predavači bili su:

  • prof. dr. sc. Jasnica Garašić, izvanredna profesorica na Katedri za građansko procesno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu,
  • sudac Mislav Kolakušić, Trgovački sud u Zagrebu,
  • odvjetnik Mićo Ljubenko, mag. iur.;
  • Franka Baica, mag. iur.,

 

Povodom izmjena i dopuna Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i prijepora koje je navedeni zakon izazvao u javnosti, u prostorijama Pravnog fakulteta u Zagrebu održana je tribina o predstečajnoj nagodbi. Cilj tribine je da pobliže objasni sam postupak predstečajne nagodbe i posljedice koje je on prouzročio u praksi. Prof. dr. sc. Jasnica Garašić već je na početku izlaganja naglasila da je ovako uređena predstečajna nagodba protivna Ustavu Republike Hrvatske, te predstavlja korak nazad. Izrazila je zabrinutost velikom mogućnošću zlouporabe, činjenicom da vjerovnik ne može pokrenuti postupak predstečajne nagodbe, već isključivo dužnik, koji ima pravo raspolagati imovinom u predstečajnoj nagodbi. Ministarstvo dobiva velike ovlasti s obzirom na to da Ministar financija određuje  članove nagodbenog vijeća, koji onda biraju povjerenika predstečajne nagodbe dok vjerovnici pritom nemaju nikakav utjecaj. Predstečajna nagodba se nije smjela predvidjeti u okviru upravnog postupka. Zbog velikih nelogičnosti ovakve nagodbe neće se moći priznati u drugim državama te će negativno djelovati na strane investitore. Postavilo se pitanje koliko je radnih mjesta izgubljeno u malim i srednjim poduzećima koja su sklopila predstečajnu nagodbu. Prof. dr. sc. Garašić  kritizirala je i  činjenicu da su troškovi nagodbe veliki, a uloga sudova minimalizirana te zaključila da  institut predstečajne nagodbe treba ukinuti.

 

Sudac Mislav Kolakušić istaknuo je  problematiku načina donošenja zakona, točnije nedostatak sudjelovanja pravne struke u donošenju i razradi samog zakona te njihovo često mijenjanje u usporedbi s drugim državama članicama Europske unije. Složio se s tezom da Ministarstvo financija ima velike ovlasti i naglasio kako ono imenuje tijela koje će nagodbu pravno voditi, odlučuje o žalbama na odluku tih tijela, a uz to je i jedan od najvećih vjerovnika u postupku i odlučuje kome će nešto naplatiti, a kome oprostiti. Dana je mogućnost dužniku da samostalno utvrđuje svoje dugove dok povjerenik pregledava a ne ispituje potraživanja. Uloga trgovačkog suda svedena je na to da samo uspoređuje tekst plana financijskog restrukturiranja i nagodbe koja se pred njim sklapa, čime mu se daje funkcija javnog bilježnika. Dovodi u pitanje osporavanje predstečajnih nagodbi u praksi. Sudac Kolakušić zaključuje svoje izlaganje pitanjem, koliko novaca je uplaćeno u proračun od predstečajnih nagodbi i koliko su naplatili vjerovnici, te konstatacijom da bi se suci morali odvažiti i ukazivati na loše zakone.

 

Odvjetnik Mićo Ljubenko naveo je kako su gospodarstvenici bili pasivni prema donošenju ovog zakona, te je reakcija javnosti zakašnjela. Fokus izlaganja bio je apsurd značenja riječi nagodba u predstečajnoj nagodbi. Naime, Zakon o obveznim odnosima uređuje nagodbu kao ugovor koje sklapaju stranke uzajamnim popuštanjem, kad samo jedna strana popusti, to ne podliježe pravilima o nagodbi. Kod predstečajnih nagodbi dužnik ne popušta ništa. Predstečajna nagodba je sudska nagodba i prema zakonu može se pobijati po pravilima sudske nagodbe, ali problem je u tome što Zakon o parničnom postupku precizira kako se sklapa a ne kako se pobija sudska nagodba, te se postavlja pitanje kako će biti moguće poništiti predstečajne nagodbe u praksi.

 

Franka Baica mag. iur., objasnila je institut predstečajne nagodbe iz perspektive vjerovnika. Prema Zakonu dužnik nije obvezan obavijestiti vjerovnika o otvaranju predstečajnog postupka, što ima za posljedicu da sve tražbine koje su nastale prije otvaranja predstečajnog postupka, sklapanjem nagodbe prestaju ako vjerovnici nisu sudjelovali u postupku. Također je istaknuta razlika između malih i velikih dužnika u praksi.

 

Svi predavači suglasni su u stajalištu da je postojeći institut predstečajne nagodbe podložan zloupotrebi, te da ga treba ukinuti ili barem izmijeniti. Razvijanjem kvalitetnijeg dijaloga između zakonodavca i struke prilikom donošenja zakona, spriječiti nastanak nelogičnosti i poteškoća u tumačenju i primjeni zakona u budućnosti.