7. Kongres: Gospodarski kriminalitet

12188791_1914666568758491_1332264139_nProšli tjedan se na Pravnom fakultetu u Zagrebu u organizaciji studentske udruge Pravnik održao 7. Kongres studenata prava pod naslovnom temom „Gospodarski kriminalitet“. Tijekom tri dana sto sudionika kongresa je imalo priliku slušati izlaganja i diskutirati sa pravnim stručnjacima o različitim aspektima gospodarskog kriminaliteta – kriminalističkom, ekonomskom, međunarodnom i dr.

12192664_1914666578758490_765892777_oNakon službenog otvaranja kongresa od strane dekanice Pravnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Dubravke Hrabar i prodekana za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Davora Derenčinovića, o detaljima rada u kriminalističkim istragama gospodarskih kaznenih djela te dosadašnjem iskustvu govorili su gđa. Adrijana Bago, voditeljica Službe za gospodarski kriminalitet i korupciju MUP-a te g. Tonći Petković, zamjenik Ravnateljice USKOK-a. Posebno je istaknut trend koruptivnog ponašanja u jedinicama lokalne samouprave, uspješna domaća i međunarodna suradnja u otkrivanju gospodarskog kriminaliteta te potreba daljnjeg rada na jačanju integriteta, odgovornosti i transparentnosti u javnom i privatnom sektoru.

Prof. Mladen Vedriš sa Katedre za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta u Zagrebu se svojim predavanjem dotaknuo povezanosti i utjecaja gospodarskog kriminaliteta na konkurenost i ekonomski rast RH. Kao glavne smjernice rada prema poboljšanju je istaknuo potrebu veće efikasnosti, političke stabilnosti i transparentno zakonodavstvo.

12185885_1914666615425153_833415257_oDr. sc. Marta Dragičević Prtenjača sa Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu obrazložila je problematiku korupcije u javnim službama, dok je sudac Damir Kos sa Vrhovnog suda RH održao predavanje o oduzimanju koristi ostvarene kaznenim djelom. Na temelju primjera iz prakse i dugogodišnjeg iskustva, sudionici kongresa su od suca Kosa saznali kako se protupravno stečena imovina prikriva, koji su mogućnosti i prepreke njezina oduzimanja te problemi s kojima se suci susreću pri utvrđivanju i odlučivanju o takvoj imovini.

12188507_1914666632091818_868750225_nKao poseban predavač na ovogodišnjem Kongresustudenata prava gostovao je prof. dr. sc. John Vervaele sa Sveučilišta u Utrechtu, predsjednik Međunarodnog udruženja za kazneno pravo. Kao cijenjeni međunarodni stručnjak za ekonomsko, kazneno i kazneno procesno pravo, prof. Vervaele se svojim predavanjem dotaknuo pitanja istražuju li europske zemlje transnacionalni gospodarski kriminal. Na stvarnim primjerima gospodarskog kriminaliteta na globalnoj razini istaknuo je neke nedostatke trenutnog odnosa država prema procesuiranju i kažnjavanju međunarodnih gospodarskih kaznenih djela, a osobito razlike u postupanju između SAD-a i Europe glede njihovog suzbijanja.

12190489_1914666692091812_1321112452_o

Posljednji dan kongresa održana je tribina na kojoj su sudjelovali predstavnici svih strana kaznenog postupka – Glavni državni odvjetnik RH Dinko Cvitan, odvjetnica Laura Valković te sudac Oliver Mittermayer sa Županijskog suda u Zagrebu.

Panelisti su poveli veoma zanimljivu diskusiju o praktičnim aspektima rada na kaznenim djelima gospodarskog kriminaliteta, pri čemu su istakli prednosti i nedostatke trenutnog zakonskog uređenja, kao i izazove sa kojima se susreću u svojem radu. Glavni državni odvjetnik RH Cvitan je naglasio važnost proaktivnog pristupa, multidisciplinarnosti te međunarodne suradnje na otkrivanju i suzbijanju gospodarskog kriminaliteta u RH. Kao poseban problem istaknuta je kompleksnost takvih slučajeva i rada na njima, iscrpna dokumentacija, potreba specijalnih znanja te nužna dugotrajnost istraga gospodarskih kaznenih djela. Odvjetnica Valković je iz perspektive obrane potvrdila i neke teze Glavnog državnog odvjetnika RH, a posebno je istaknula nedostatke pripremnog ročišta u kaznenom postupku, kao i problem obilne dokumentacije i dugotrajnosti postupka za gospodarska kaznena djela. Sudac Mittermayer je uspješno izložio sudačku perspektivu rada na gospodarskom kriminalitetu, pri čemu je problem obilnosti spisa istaknut i kao veliki problem za samog suca. Kao najbitnija načela za vođenje kaznenog postupka o gospodarskim kaznenim djelima prepoznata su načela kontinuiteta, konkretnosti i legaliteta, a poseban naglasak je stavljen na potrebu pravičnog suđenja i nužnu presumpciju nevinosti optuženika. Kao elemente uspješnog kaznenog postupka panelisti su istaknuli brzo procesuiranje, uz maksimalnu zaštitu ljudskih prava te realnu mogućnost suda da donese svoju odluku na temelju kvalitetnih dokaza.

Tema gospodarskog kriminaliteta je izazvala velik interes ne samo studenata Pravnog fakuleteta u Zagrebu, već i drugih fakuleteta u RH, ali i diplomiranih pravnika. Cilj kongresa je bila analiza i osvješćivanje ozbiljnosti gospodarskog kriminaliteta te njegovih posljedica. Zaključeno je kako su upravo razumijevanje problematike i pravilna reakcija na sve učestalija gospodarska kaznena djela ključne pretpostavke ostvarenja društvenog prosperiteta.

6. Kongres studenata prava

Udruga Pravnik, koja djeluje na Pravnom fakultetu u Zagrebu gotovo pola stoljeća, održala je 20. – 22. listopada 2014. godine Šesti kongres studenata prava, na temu “Položaj radnika u suvremenom društvu i zaštita prava radnika”.
Kroz tri dana Kongresa, ovu temu sagledalo se iz perspektive teoretičara, praktičara, zakonodavaca i poslodavaca, s ciljem da se upozna studente s izazovima u reformiranju i reguliranju prava radnika kroz interaktivan pristup kako bi im se omogućio uvid u nova, potencijalno primjenjiva rješenja za radno zakonodavstvo te tržište rada općenito u Republici Hrvatskoj. Također, htjelo se aktivirati i involvirati širi dio akademske zajednice u raspravljanje i znanstveni angažman oko ovako aktualne teme.

Prvi dan, na otvorenju Kongresa u Auli Sveučilišta u Zagrebu, uvodne govore održali su prof. dr. sc. Hrvoje Sikirić, dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, potom ministar rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med. te potpredsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu gospodin Vedran Dodig. Prepoznali su i pohvalili inicijativu za održavanjem Kongresa na temu položaja radnika, s obzirom na aktualnost teme i novi Zakon o radu te podržali napor studenata u organiziranju i sudjelovanju u aktivnostima izvan curriculuma.
Tog dana, prvo izlaganje pripalo je prof. dr. sc. Željko Potočnjak, profesoru na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu koji je objasnio razvoj radnog zakonodavstva u Hrvatskoj i ukazao na ključne promjene u novom Zakonu o radu te je naveo potrebu uvođenja mogućnosti obavljanja privremenih i povremenih poslova, težiti što većem ujednačavanju zaposlenih u privatnom i javnom sektoru te suradničkom modelu radnih odnosa. Iduće predavanje, kroz koje je predstavljen stav poslodavaca i poziciju Hrvatske udruge poslodavaca u pregovorima o donošenju novog Zakona o radu, održala je gđa. Nataša Novaković, dipl. iur., pravna savjetnica u Uredu glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, te je naglasila bitnost fokusiranja na male i srednje poslodavce i potrebu za odustajanjem od koncepta rada na neodređeno vrijeme.

Drugi dan predavanja su održana u Kongresnoj dvorani Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“. Temu položaja radnika prvo se sagledalo iz perspektive utjecaja ekonomije na tržište rada kroz predavanje prof. dr. sc. Ljube Jurčića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, u kojem je upozorio da se problemi ne mogu riješiti donošenjem zakona već faktičnim, a ne samo prividnim, stvaranjem radnih mjesta te tehničkim i organizacijskim znanjem. Zatim je uslijedilo predavanje o slobodi kretanja radnika koje je izlagala gđa. Marija Knežević Kajari, načelnica sektora za politike zapošljavanja u Ministarstvu rada i socijalnog sustava RH. Izložila je općeniti pregled i pojmovno određenje slobode kretanja radnika te proceduru dobivanja dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj, uz statistike o ulaznim i izlaznim mobilnostima. Na primjeru uspješnog poslodavca gosp. Marijana Conera, univ.spec.mag.oec., vlasnika Coner d.o.o. sagledani su problemi poduzetništva, prvenstveno nedostatak pravne sigurnosti, pri čemu je posebno ukazao na veliki broj nejasnih propisa i njihove česte izmjene te dugotrajne sudske i skupe ovršne postupke, a potom je doc. dr. sc. Viktor Gotovac, s Katedre za radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu postavio pitanje „Radno pravo – što je to?“ i otvorio raspravu o samoj definiciji radnog prava te problemima s kojima se radno pravo svakodnevno susreće. Kao glavni problem naveo je normativnu hiperprodukciju umjesto težnje fleksibilnom uređenju radnih odnosa. S ciljem unapređenja radnih odnosa u budućnosti potrebno je prevladati prepreke i unaprijediti odnose na tržištu rada tj. maksimalizirati učinak, a ne podržavati protekcionizam određenih strana.

Trećeg dana, u Auli Sveučilišta u Zagrebu, Kongres se orijentirao na problem diskriminacije, kroz koji je studente uspješno provela mr. sc. Tena Šimonović Einwalter, zamjenica Pučke pravobraniteljice, uz naglasak da je danas u području diskriminacije Zakon o radu vezan za Zakon o suzbijanju diskriminacije te da je bitna novina u ZSD upravo diskriminacija na temelju povezanosti i na temelju pogrešne pretpostavke; potom upoznavanje sudske prakse i doprinos novog Zakona o radu istoj kroz predavanje mr. sc. Iris Gović Penić, sutkinje Županijskog suda u Zagrebu, koja je istaknula kako novi Zakon o radu pogoduje poslodavcima te je između ostalog navela kao primjer lakše otkazivanje ugovora o radu i neodgovornost poslodavca za zbrinjavanje radnika nakon otkaza zbog viška radne snage; i u konačnici na nove mogućnosti za mlade na tržištu rada u vidu Europskog socijalnog fonda (mogućnost korištenja sredstava Garancije za mlade, Inicijative za zapošljavanje mladih te ostale mjere koje se već provode u Hrvatskoj u svrhu lakšeg zapošljavanja mladih) kroz koje je studente provela gđa. Lovrenka Brajković Bulat, dipl. oec., zaposlenica Sektora za programiranje, praćenje i vrednovanje programa i projekata EU pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava RH.

Na Kongresu je sudjelovalo 80-ak studenata prava, ekonomije i politologije, kroz gore navedenapredavanja i aktivno sudjelovanje pri raspravama koje su odrţavane pri završetku svakogpredavanja, a kao glavni zaključak cjelokupnog Kongresa nameće se činjenica da je u Republici Hrvatskoj potrebna dugoročna vizija i reforme, ne samo u sustavu tržišta rada, već i u području gospodarstva i obrazovanja.

5. Kongres: Međunarodni sukobi u 21. st.

Izuzetno (auto)destruktivno 20. stoljeće ostat će u povijesti zapamćeno po dvama svjetskim ratovima, višedesetljetnom hladnoratovskom sukobu s kojim je povezan čitav niz lokalnih ratova (Vijetnamski, Korejski, etc.), napose Domvinskom ratu. Novi milenij trebao je dovesti do toliko iščekivanog mira i prestanka sukoba na globalnoj razini. Svjedoci smo da ideja o svijetu bez međunarodnih sukoba, koji sa sobom povlače grozne konsekvencije, nije zaživjela. Ratne strahote ne samo da nisu prestale u 21. stoljeću, one su se uvišestručile.

Članovi udruge Pravnik, svijesni da se međunarodnim sukobima daje premalo značaja u Hrvatskoj (daje li se uopće?!) odlučili su nešto poduzeti po tom pitanju te su u tu svrhu čitav svoj, već tradicionalan Kongres, posvetili upravo toj temi. Primaran cilj ovog projekta bio je upoznati studente pravnog fakulteta s problematikom ratnog i humanitranog prava ali i s novim, pravno još nereguliranim oblicima međunarodnih sukoba. Usporedo s tim, htjela se potaknuti javna rasprava unutar akademske zajednice o tako važnom pitanju.

Kroz niz interdisciplinarnih i interaktivnih predavanja, od strane zvaničnih hrvatskih, ali i inozemnih stručnjaka, posjetitelji Kongresa dobili su uvid u ekonomsku i pravno-političku pozadinu međunarodnih sukoba. Širokopojasnost tema (od ekonomsko-političke sprege i uzroka ratova, do još uvijek slabo poznatog, cyber ratovanja) i predavača (prof. dr. sc. Žarko Puhovski (FF); prof. dr. sc. Davor Derenčinović (PFZG); dr. sc. Marta Zorko (FPZ) i dr.) omogućila je kvalitetnu raspravu i samim time ovaj studentski projekt dobio je još više na svom značaju.

Kongres se održao u listopadu i bio podijeljen u tri tematske jedinice koje su se obrađivale kroz tri dana trajanja Kongresa. Prvi dan osmišljen je kao upoznavanje s međunarodnim sukobima, uzrocima koji dovode do sukoba, povijesnim pregledom ključnih međunarodnih sukoba te upoznavanje s NATO-om. Drugi dan posvećen je problematici pravne regulacije ratovanja te temi međunarodnog sudovanja nad ratnim pothvatima, kao i upoznavanju studenata s vjerskim ratovima, terorizmom i cyber ratovanjem. Treći dan na red dolazi zaštita ljudskih prava u ratu.

U Kongresu je sudjelovalo oko 130 studenta među kojima su bili studenti svih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj (no naravno najviše upravo sa zagrebačkog Pravnog fakulteta), kao i studenti ostalih fakulteta zainteresiranih za ovu tematiku.

4. Kongres studenata prava

4. Kongres studenata prava i ekonomije održao se pod nazivom „Svjetska gospodarska kriza“ te je od posebne važnosti zbog interdisciplinarnog pristupa složenim graničnim pitanjima prava i ekonomije u razdoblju aktualne globalne financijske krize.

Pozornost je pridana pitanju globalne ekonomske krize i s njom povezanih fenomena, pravne regulative i ekonomskih aspekata,te prije svega stanju u Republici Hrvatskoj i pravima potrošača u krizi.

Na  ovom kongresu sudjelovalo je oko 120 studenata pravnih i ekonomskih fakulteta te mnogi uvaženi gosti predavači.

Prvog dana predavanja su održali: prof. dr. sc. Mladen Vedriš, redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji nas je uveo u temu, objasnivši sam nastanak ekonomske krize u svijetu, Josip Tica, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je održao predavanje pod nazivom „Utjecaj pravnog sustava na ekonomski napredak“ i Alain Parguez  sa Sveučilišta Franche-Comté u Francuskoj, sa svojim predavanjem pod nazivom „The economics of a man made catastrophe: The future of the Eurozone crisis and how to escape from the race to abyss”.

Drugog dana Kongresa, u prostorijama Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predavanja su održali: Ana Bobić, MJur (Oxon), koja je govorila o protekcionizmu kao jednom od uzroka krize u Hrvatskoj, mr. sc. Ante Mandić, predsjednik uprave IN2 Grupe, jedne od vodećih softverskih kompanija na ovim prostorima, koji je istaknuo probleme niskih ulaganju u informatičko tržište u RH, Marina Kralj Miliša, dipl. ing. članica uprave tvrtke Končar, koja je na živom primjeru pokazala kako se može nadvladati kriza unutar poduzeća, Andrea Cmrečki, dipl. ing., koja  je predstavila svoj projekt DaVida’s, prof. dr. sc. Slavko Kulić, koji je oštro iskritizirao obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj i naglasio potrebu razvijanja svijesti o ovisnosti ljudi o okolišu, te mr. sc. Ivan Huljak iz Hrvatske narodne banke, koji je pružio detaljan uvid u temu kredita vezanih uz franak.

Treći dan kongresa otvorio je prof. dr. sc. Petar Novoselac s predavanjem  na temu „Kaznena djela protiv gospodarstva u novom Kaznenom zakonu”, zatim je predavanje održao Nadan Vidošević, dipl. oec, predsjednik Hrvatske gospodarske komore na temu „Paradigma hrvatske ekonomske krize”,te zavržno predavanje koje je održao doc. dr. sc. Zdenko Babić s Pravnog fakulteta pod nazivom „Ekonomska kriza u Hrvatskoj – socijalne posljedice i (ne)adekvatnost odgovora ekonomske i socijalne politike“.

 

[Not a valid template]

3. Kongres studenata prava

Kongres studenata prava treći je put održan pod nazivom „Međunarodne migracije, izbjegličko pravo i bezdržavjanstvo“, u razdoblju od 12. – 14. listopada 2011. u Vijećnici Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Kongres se održao pod visokim  pokroviteljstvom UNHCR-a (UN-ove agencije za izbjeglice) i na njemu je sudjelovalo otprilike stotinu studenata Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ovaj Kongres još je jedan u nizu na kojem su predavanja na temu međunarodnih migracija,izbjegličkog prava i apatridije održali mnogi  uvaženi gosti.

Prvog dana Kongresa, studente i goste pozdravili su prof. dr. sc. Zoran Parać, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Danko Relić, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, Jasna Barberić, predstavnica UNHCR-a Hrvatska i Tea Dabić, predsjednica organizacijskog odbora.

Predavanje pod nazivom „Bezdržavljanstvo u usporednom i hrvatskom pravu“ održao je prof. dr. sc. Dragan Medvedović, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a drugo predavanje pod nazivom „Suvremene međunarodne migracije,državljanstvo i kolektivna kulturna prava“  prof. dr. sc Milan Mesić, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Drugi dan kongresa predavanja su održali: prof. dr. sc. Davorin Lapaš, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod nazivom „Uvod u međunarodno izbjegličko pravo“, prof . dr. sc Zlata Đurđević, profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod nazivom „Pravo na azil u RH“, mr. sc. Goranka Lalić Novak, s Društvenog Veleučilišta, pod nazivom „Razvoj sustava azila u RH“ i Mario Pavlović, voditelj odjela za povrat i reintegraciju, UNHCR Hrvatska, pod nazivom „Povrat  i reintegracija izbjeglica u RH“.

Posljednji dan Kongresa predavanja su održali: mr.sc.Ivana Vukorepa s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zgrebu, pod nazivom “Radne migracije u EU s posebnim naglaskom na slobodu kretanja radnika“, Terence Pike, predstavnik UNHCR-a u RH, pod nazivom “Role of UNHCR in world and Croatia“, te sudac Ustavnog suda RH Mate Arlović, pod nazivom “Ustavna i konvencijska jamstva zaštite nacionalnih manjina u RH“.

Zatim je uslijedila završna svečanost i podjela diploma.

[Not a valid template]